Vino
Ozaljsko - vivodinski kraj
|
 |
| Vinogradarstvo i vinarstvo
|
Podrijetlo riječi VINO
Hrvatska je drevna postojbina i zbiljska domovina vina. Uzgoj vinove loze spominje se od davnina kao važna gospodarska djelatnost u Hrvata. Sačuvani povijesni dokumenti svjedoče da su već 804. godine vinogradarstvo i vinarstvo bili "javnim dobrom".
Sve do današnjih dana kult vina slijedio je hrvatski povijesni hod - duboko ostavljajući traga ne samo u kulturi življenja Hrvata, nego i naroda koji su ih diljem svijeta udomili.
Za hrvatsku riječ vino najstarija je hrvatska potvrda iz 1062. god. (u Krešimirovoj listini), u riječi vinotok, što ima značenje osoba koja toči vino.
Pogledajmo riječi za vino u većini indoeuropskih jezika:
Starogrčki - oinos (izvorno: voinos)
Latinski - vinum
Talijanski - vino
Francuski - vin
Španjolski - vino
Rumunjski - vin
Irski - fin
Bretonski - gwin
Velški - gwin
Gotski - wein
Staronordijski - vin
Danski - vin
Švedski - vin
Engleski - wine
Njemački - Wein
Litavski - vynas
Staroslavenski - vino
Ruski - vino
Češki - vino
Poljski - wino
Tradicija vinogradarstva u Vivodini
Vinogradarstvo je glavna grana djelatnosti u Vivodini. Ono ima vrlo dugu i bogatu tradiciju. Iz dosada poznatih izvora može se zaključiti da su se Vivodinci bavili vinogradarstvom već u srednjem vijeku.
U Vivodini nije bilo domaćinstva koje nije imalo svoj vinograd. Od sedamdesetak vivodinskih isprava iz razdoblja od 1550. do 1776. godine, koje se čuvaju u arhivu u Zagrebu, trideset dvije su kupoprodajni ugovori u kojima Vivodinci prodaju ili daruju jedan drugomu vinograd. To je najbolji dokaz duge i bogate tradicije vinogradarstva.
Prva od gore spomenutih isprava iz 1550. godine je kupoprodajni ugovor u kojem Berne Jerešić prodaje u gori Lovičkoj svoj vinograd Mikloušu Benkoviću. Citirat ćemo u cijelosti tekst isprave:
Vivodina 1550.
Berne Jerešić prodaje vinograd, komad zemlje i šume Mikloušu Benkoviću.
Ja Berne Jerešić u to doba dajem na znanje vsim i vsakomu, kojim je dostojno, navlastito gospodi i oficijalom grada Ozlja, ki su sada i ki u napridak budu, pred kih lice ovi moji otvoreni list dojde ili se bude triba nim posvidočiti, ako su meni spotribi prodati jedan moj pravi vinograd i jedan kolosik lože zemlje, ka je ležeća oberh te iste lože u Vilićih. Tersje, a to je ležeće u gori Lovićkoj s jedne strane polag Martina Furjanića, a s drugom stranom polag Jarneja Vergota. I to buduća moja prava lastna dedina ponudih bližnim i dalnim mejašem, ki bil volniši to kupiti, kako je tomu ludanski zakon. I nigdor se za to ne javi nego poštovani Miklouš Benković. Poče se s manom za nje cinit pošteno belodano pred dobrimi ljudi zdola popisanimi. Tomu tersju cena bi na krajcare dukat dvadeseti i šest; zemli i lozi, ka k tom tersju pristoji, cena bi na krajcare dukat devet. I u tom Mikloušu Benkoviću nikakova primoravanja ni sili ni bilo niti meni, nego se lipo pošteno pogodisva za vse to. Kako na to ja bih na današni dan pošteno plaćen i preplaćen, je njemu dah i prodah, kako se zgora uderži vinograd, zemlje i loze vikovičkim zakonom, voljan uživati, radovati, darovati, za dušu ostaviti, kako pravo svoje lasno blago on i ostanki njegovi ogovorom s tim, ako bi kada na to na prodaju pošlo, da se ima meni po zakonu ponuditi ili 'nim, ki za manom budu.
I pri tom bili su dobri i pošteni ljudi: najpervi poštovani Tomaš Verbosić, u to doba budući sudac vivodinski, drugo Juraj Verbot, 3. Lukeš Radoš, 4. Tomašić Paval, 5. Petar Radoš, 6. Budetić Soltar, 7. Budetić Gergur, 8. Budetić Martin, 9. Matija Furjanić, 10. brat njegov Ivan Furjanić, 11. Gales Šimak, 12. Juri Panijan, 13. Juri Furjanić, 14. Jandri Gornik, 15. Lovre Gornik, 16. Martin Šćavac. I na to nu dah taj moj odtvoreni list, da se je voljan nim posvidočiti, kripiti i braniti.
Preporučene sorte vinove loze
Vivodina spada pod vinogradarsku podregiju Plešivica koja je poznata po suhim bijelim vinima, koja su osvježavajuća, srednje alkoholna i s nešto više kiselina.
Sorte vinove loze koje se preporučuju za uzgoj u svim vinogorjima te podregije jesu:
- graševina bijela,
- pinot bijeli,
- pinot sivi,
- silvanac zeleni,
- sauvignon bijeli,
- rizling rajnski bijeli,
- traminac crveni,
- traminac mirisavi,
- rizvanac bijeli,
- chardonnay bijeli,
- neuburger bijeli,
- veltlinac crveni,
- frankovka crna,
- portugizac crni,
- vetlinac zeleni i
- muškat ottonel bijeli.
Dopušta se uzgoj sorata:
- šipelj bijeli,
- plavec žuti,
- muškat žuti,
- muškat ottonel bijeli,
- plemenka bijela,
- plemenka crvena,
- kerner bijeli,
- štajerska belina,
- kraljevina crvena,
- šipelj bijeli,
- moslavac bijeli,
- lovrijenac crni,
- gamay bojadiser crni,
- alicante bouchet crni,
- merlot crni,
- kavcina crna,
- zelenac slatki bijeli i
- pinot crni.
Proizvodnja i potrošnja vina u svijetu
U svijetu se proizvodi 70 milijuna tona grožđa ili 300 milijuna hektolitara vina (ne računajući stolno grožđe) na 9,5 milijuna hektara od čega Europa proizvodi 71 posto. Najveće površine posjeduju Španjolska (1,7 milijuna ha), a ovisno o godini berbe najviše proizvedu vina Francuska i Italija (od 64 do 80 milijuna hektara). Prema podacima Međunarodnog biroa za lozu i vino rekordne 1983. godine proizvedeno je u svijetu 344,5 milijuna hektolitara vina, a najviše u Italiji, zatim Francuskoj. Hrvatska sa 68 000 ha vinograda zauzima 25. mjesto u svijetu i 12. u Europi. Proizvodi u prosjeku 226.000 tona vina, a rekordne 1983. godine proizvela je 532.000 tona grožđa, odnosno 343.000 tona vina. Potrošnja po stanovniku u prosjeku iznosi 47 litara ili ukupno 221 000 tona vina. Izvozi je u vrijednosti od 11.481.000 USA dolara tj. 19.621.600 litara vina što predstavlja petogodišnji prosjek. Izvoz otvorenih (rinfuza) vina zastupljen je u višegodišnjem prosjeku 92%. To je uzrok da su po kvaliteti hrvatska vina u svijetu nedovoljno poznata.
Nepostojanje hrvatskog nacionalnog instituta za lozu i vino po uzoru na zapadne europske zemlje, glavni je uzrok postojećeg stanja, ali i najveća prepreka za uspješni odgovor izazovima koje nameće svjetski razvoj vinogradarstva-vinarstva. Osnivanje takve institucije imalo bi renesansno i povijesno značenje za usmjeravanje ove grane prema svjetskim razinama proizvoda i tržišta vina.
|
|
|
